E Tuatua Taito.
KO Bukabuka e kaoa ia ki raro i te moana. Kua noo tetai atua ko Tamaye, kua tiaki aia i te toka. Kua manako ana aia e, e mea puapinga kore. Kua ngaa mai te toka e kua aere mai te tangata ki runga ko Uyo tona ingoa. Kua akara aia e kare e turanga, e kua anga aia i te enua e pini ua ake. Nona i katiri mai ei te tangata. Ko tana vaine no Tonga mai, e ko Te Vao-pupu te ingoa o taua vaine ra. Tera ta raua tamaiti tamaroa ko Tumuri-vaka; e ta raua tamaine ko Te-Matakiate.
No Tonga mai nga tangata toa i te tuatau taito, ko Tokaipore tetai, ko Tauperoa tetai. Kua noo raua, e kua mate raua ki teianei enua; e na raua i kokoti i nga oire. Ko Avarua te ingoa o tetai oire koia oki ko Ko tiporo. Ko Teawea tatai oire koia oki ko Panauri. Ko Takanumi tetai, koia oki ko Urekava.
Kua tupu ana te kumara, te tou, e te pia ki Bukabuka i te tuatau taito. I teia tuatau kare te kumara e kiko; ka tupu te tou ki roto i te au repo taro; e kare e pia i teia tuatau nei.
Kua aere ana ratou ki te au enua e manganui i te tuatau taito. Kua aere ana ratou ki te itinga o te ra, e te opunga o te ra, kare ki apatokerau, e ki apatonga. Kua kite ratou ia Manihiki e Tongareva (Penrhyn Island) Samoa e Niue, e tetai au enua atu. Kua tae ana tetai toa ma tona vaka tangata ki tetai pa enua ko Maungauiui te ingoa. E aratai tei rotopu i tetai enua e tetai enua, e te tu tangata e papaa, mei te Tinito te tu. Ko Te Kumatanau te enua openga ki te pae opunga, e ko Yilivari te enua openga ki te pae itinga. E au manu enua tei reira, e manu mamaata, e ngolo te ingoa o taua manu ra. Ko tetai toa Bukabuka kua tae aia ki tetai enua ko Vetuna te ingoa. Kua timata ana te tangata i te ta i aia; i reira kua kave ana aia i nga metua nona ki uta i te maunga; e kia kite te tangata i tona ririnui, kua opu aia i te ngolo, e kua aeae atura aia i taua manu ra; mataku akera taua enua tangata i aia. Tera te ingoa taito o Bukabuka ko Nukuroa.
Tera to ratou ingoa taito no Tahiti ma tona pa enua e Rarotonga ma tona pa enua ko Yaiake. Ko Rarotonga, e maunga ia no Yaiake. Kua pekapeka nga ariki tokorua, ko Turiyauora te ingoa o tetai ariki, e ko Tuyimate te ingoa o tetai ariki. I reira kua motu a Rarotonga, kua topa ke; e no reira i tuatuaia ko Rarotonga, no te mea no runga mai.
I te tuatau taito ra, e enua maata a Nukuroa (Bukabuka) e kua maata roa te tangata. Kua pou te enua e te tangata atu i tetai deluvi
maata. E meangiti ua te roto (lagoon) i taua tuatau ra. Ko te akaturi te ara i pou ei te tangata, e no te takinga kino o te tangata i te au idolo, no reira kua kiriti tumu te au atua i te enua. Ko tetai aronga kua akaoraia e to ratou au idolo, auraka e mate. Ko tetai aronga tei mate ana, na to ratou au idolo i akatu ana ia ratou ki runga. Na te tamaine a te ariki te kino. Kare taua tamaine i moeia e te tane, e kua aere aia e kua tuatua aia kia rave i te peu akaturi. Kua tuatua kotoa aia, e akakino i te au idolo. Kua riri te au idolo i reira, e kua akatupu ana ratou i te deluvi.
Ko te tupu anga o te tangata mei te metua vaine ia. Ko Te Ua Ruru, ko ratou te kopu tangata taito, e kua tupu ratou, mei te metua vaine ko Teraio. Ko Te Mango, ko te rua ia o te kopu tangata. Ko Te Uira, ko te toru ia o te kopu tangata. Ko Te Kati ko te ? ia o te kopu tangata.
Ko tetai au tuatua taito o Bukabuka, e te akatau anga ki te reo Rarotonga, e te rea Beritane.
| Bukabukan. | Rarotongan . | English. |
| Taratara | Tuatua | Word. |
| Whare | Are | House |
| Taaua | Tamaki | Fight |
| ?ra | Tangata Metua | An old man |
| Whenua | Enua | Land |
| Wa | A | Four |
| Whitu | Itu | Seven |
| Katoa | Ngauru | Ten |
| Akaemaema | Akaperepere | Beloved |
| Tataku | Pure | Pray |
| Manatu? | Vareae | Jealousy |
| Riri pokerekere | Riri otooto | Fierce anger |
| Watitiri | Mangungu | Thunder |
| Raui? | Rangi marie | Fine (as a fine day) |
| Tainamua | Tuakana | Elder or Eldest |
| Tainamuri | Teina | Younger or Youngest |
| K?inga Vaine | Tuaine | Real Sister |
| K?inga Tane | Tungane | Real Brother |
| Whareatua | Ko te tamaine ia a te tuakana | The daughter of the elder or eldest brother. Whareatua=the abode of the god. |
| Inakava | Ko te tamaine ia a te tuaine | The daughter of the sister |
| Aka | Takai | To tread |
| Lei vanau | Rengarenga | Yellow |
| Popo kava | Kerekere rava | Very black |
| Kena | Teatea | White |
| Mnkavakevake | Teatea rava | Very white |
| Koko | Korare | Spear |
| Kura melo | Muramura | A light red |
| Kura toto | Muramura roa | A dark red |
| Matoyinga | Ngati, as Ngati tangiia | A tribe |
| Poripori | Katiri | 1A line of descent. |
|
1 This is reckoned in Bukabuka from the female side |
||